Božični običaji

Božićna pšenica

Uoči blagdana sv. Lucije (13.12.) u kostajničkim kućama tradicionalno se namače pšenica, koja se tu večer sije, točnije raširuje se po velikom plitkom tanjuru na kojem se nalazi zemlja.

Prema tradiciji na sredinu tanjura se stavlja jedna široka prazna čaša koja se uoči samog Božića puni sa žitom, kukuruzom i pšenicom koja je već narasla i zazelenila. Ta čaša se onda ukrašava s tri božićne svijeće oko kojih se plete hrvatska trobojnica, a u sredinu se stavlja jabuka.

Božićna pšenica se tradicionalno smatra simbolom blagostanja i plodnosti te zdravlja i mira, kako u domu, tako i u narodu. Običaj je da se oko božićne pšenice obitelj i prijatelji okupljaju u molitvi i druženju. 

Badnjak i Božić

Kada govorimo o Božičnim običajima vezanim uz Kostajnicu, onda svakako moramo izdvojiti i Tucindan, dan prije Badnjaka kada su ljudi prijašnjih godina imali tradiciju pečenja pečenica. Obitelji i prijatelji su se okupljali i u jednoj prikladnoj pecani pekli bi pečenice cijeli dan i družili se uz domaći kruh i vino.

Na Badnjak se tradicionalno održavaju zadnje pripreme za blagdan Božića. To je ujedno i dan posta, pa se tada tradicionalno u kostajničkim kućama pripremaju riblji specijaliteti, grah salata i kostajničke pletenice.

Na Badnjak se kiti bor i izrađuju se jaslice koje sadržavaju prikaz Isusova rođenja u Betlehemu, peku se zadnji kolači uoči odlaska svečane večere na kojoj se obitelj okuplja na molitvu i druženje prije odlaska na Polnoćku. Poslije Polnoćke započinje proslava Božića, Isusova rođenja. Na sam blagdan Božića obitelji i prijatelji se okupljaju u zajedničkoj molitvi, druženju i darivanju.